PLUS SPORT D.O.O. KRALJEVO

Ribarsko područje kojim upravlja PLUS SPORT“ D.O.O. sa sedištem u Kraljevu ustanovljeno je na ribolovnim vodama dela vodotoka reke Zapadna Morava od mesta Ugljarevo, odnosno administrativne granice Opštine Trstenik i Opštine Vrnjačka Banja do mesta Katrga, odnosno administrativne granice grada Kraljeva i grada Čačka, Ibar od mesta Bare do ušća u Zapadnu Moravu, Ribnica, Gokčanica, Gvozdačka, Studenica, Brvenička, Crna, Braduljička, Grajićka, Savošnica, Dubočica, Lopatnica i svih ostalih pritoka navedenih reka i drugih prirodnih ili veštačkih ribolovnih voda koje su u granicama vodotokova navedenih reka.

Vode dela ribarskog područja: “Srbija-Jugozapad“ kojim gazduje „PLUS SPORT“ D.O.O. sa sedištem u Kraljevu, pripadaju slivu Zapadne Morave, odnosno Crnomorskom slivnom području. Karakteristike najznačajnijih ribolovnih voda  prikazane su u daljem tekstu.  

ZAPADNA MORAVA

Nastaje kod  Požege, spajanjem Moravice i Đetinje na nadmorskoj visini od 302m, a u Veliku Moravu se uliva kod Stalaća na 134 m.n.v. Zajedno sa pritokama obuhvata vodenu površinu od 16000km2. Dužina njenog toka iznosi 295km, a od nastanka do spajanja sa Južnom Moravom njena dužina iznosi 210km. Veći deo toka ima karakter donjeg ritrona sa mirnim delovima, naročito u donjem delu toka. Ceo tok reka naseljavaju ciprinidne vrste riba. Prošavši kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru njeno korito se širi, prolazi pored Čačka i Kraljeva gde se u nju uliva najveća pritoka Ibar. Prosečan godišnji proticaj iznosi 31.4 m3/s. Prosečna širina reke iznosi od oko 35m, sa maksimalnim dubinama i do 4 metra. Struktura dna se menja u zavisnosti od podloge terena kroz koji protiče i može biti kamenito-šljunkovito-peskovito do muljevito u nizvodnijem delu toka. Zapadna Morava zna vrlo često da se izlije i poplavi okolna polja i useve, formirajući tako plavne zone. Na obalama reka je razvijena bujna žbunasta, ali i drvenasta vegetacija, koju pre svega čine vrba, jova i topola. 

IBAR

Je najveća pritoka Zapadne Morave. Izvire na planini Hajle u Crnoj Gori, na nadmorskoj visini od 1360m, dužina njenog toka iznosi 272km, do uliva u Zapadnu Moravu na 207 m.n.v. Njegova širina se kreće od 12m u gornjem toku pa čak i do 30m, u srednjem i donjem, dok mu se dubina kreće od 1,5 do 2,5, pa i više metara i ima protok od 60-tak m3/s u donjem toku. Prima izuzetno snažne pritoke pri čemu postaje još moćnija i snažnija reka.  Ibar je reka koja ima vrlo razgranat hidrografski sliv. Sakuplja vode sa Kopaonika, Čemernika, Rudne Glave, Golije i drugih okolnih planina, čiji se vrhovi nalaze i do 2000 m.n.v., što tim pritokama, pa na kraju i samom Ibru, daju brdsko-planinski i vrlo bujičav karakter. Voda Ibra je pretežno bistra, ali se posle padavina u slivu brzo zamuti i isto tako (zbog velike brzine i snage) brzo i izbistri. Zbog same prirode reke obale su strme i teško pristupačne, obrasle žbunjem i drvećem, najčešće vrbom. Otpadnih voda, izuzev onih sa Kosova, gotovo da nema. Na ovom području se u njega ulivaju Studenica, Lopatnica i Gvozdačka reka. 

STUDENICA

Je leva pritoka Ibra i možda najlepša i najbogatija reka u Srbiji, koja je celim svojim tokom salmonidna voda. Izvire na planini Goliji na 1615 m.n.v. Dužina njenog toka je 60km i uliva se u Ibar na 330 m.n.v. Širina reke je od 4 do 20m u donjem toku, a dubina vode od 30cm do 1m, u virovima i veća. Izuzetno je brza i snažna reka jer ima veliki prosečni pad korita koji iznosi oko 21,1‰, pa unosi u Ibar mnogo krupnog nanosa. Obale su strme i sa liticama, obrasle visokom travnom vegetacijom i žbunjem, a na pojedinim delovima toka i drvećem (smrčom, bukvom i hrastom). Korito reke je stenovito, a samo dno od krupnog kamena i krupnog šljunka. Voda je izuzetno bistra, brza i hladna. Usled padavina se zamuti posebno u srednjem i donjem toku i brzo zatim izbistri. Studenica je jedna od retkih naših reka pošteđenih zagađivanja otpadnim vodama, pa je zato čitavom dužinom u I klasi kvaliteta rečnih voda. Ribarskom području Srbija-Jugozapad pripada donji deo toka, dužine 25-30km dok veći deo toka pripada Parku prirode “Golija” i Rezervatu Biosfere “Studenica-Golija”.

GVOZDAČKA REKA

Je desna pritoka Ibra i vrlo je teška i nepristupačna ribolovna voda ovog područja. Izvire na Jelaku, iz više vrela, na 1150 m.n.v., probija se kroz šumu i uzanu klisuru i ima širinu korita od svega 2 do 4m. Dužina reke je 14km, a dubina 30 do70cm, a pri ušću i 1m. Korito reke i samo dno su od stena, krupnog kamena. Obale su kamenite, obrasle žbunastom vegetacijom i četinarima. Voda u reci je uvek bistra i izuzetno hladna.

REKA LOPATNICA

Je leva pritoka Ibra i uliva se u njega kod Bogutovačke banje. U svom gornjem toku, od izvorišta, na 1080 m.n.v., pa uzvodno nazivaju je Tolišnica, a u srednjem i donjem Lopatnica. Ima dužinju toka od 32km, a nastaje od više manjih potoka. Širina reke je 2,5m u gornjem toku do 7m u donjem. Dok je dubina različita i varira od 30cm do1m u pojedinim virovima. Korito gornjeg toka je stenovito dok je nizvodno sve više sitnijeg kamena i šljunka, a u pojedinim limanima i muljevito. Voda je izuzetno bistra, ali ima nanosa peska i sitnog sedimenta, naročito nizvodno od rudnika magnezita. Lopatnica je prava planinska reka, vrlo brza i bujičasta u proleće, ali u ostalim godišnjim dobima uvek hladne i bistre vode. 

REKA RIBNICA

Je kao i većina reka ovog područja planinska i bujičava reka, čije bujice mogu da budu vrlo opasne po riblji fond. Dužina njenog toka je 16km. Širina korita je 3 do 7m. U samom Kraljevu je njen tok kanalisan, gde se i uliva u Ibar. Dubina vode je 50cm do 1m u virovima, osim u kanalisanom delu pri ušću gde je svega 10-30cm. Samo dno reke je kamenito i delimično šljunkovito. Sam ulivni deo je vrlo interesantan, naročito za mrest skobalja.  Gornji deo reke čine reke Sokolja i Mekušnica